Inkubator izvrsnosti
Daruj
Upravljanje financijama

Upravljanje financijama: 5 koraka koje trebaš učiniti do početka 2022.

Hrvoje Vargić7 min čitanja

Misliš da upravljanje financijama počinje i završava praćenjem troškova? Događa li ti se da samo bilježiš troškove nad kojima nemaš preveliku kontrolu? Nadam se da ne. Na taj način ne upravljaš financijama, nego financije upravljaju tobom.

Kako bi zagospodario svojim financijama, važno je da imaš dobru financijsku strategiju. Ona se sastoji od nekoliko elemenata čiji je konačni rezultat – uspješno upravljanje financijama.

Kvalitetna financijska strategija sastoji se od ovih koraka:


1. Izračun neto imovine

Neto imovina ti pokazuje koliko dobro upravljaš financijama i koliko trenutno iznosi tvoje bogatstvo. Ona ne pokazuje koliko zarađuješ, nego koliko si od si zarade uspio/la sačuvati. Neto imovina pokazuje: 

  • financijski kapacitet ostvarenja važnih životnih ciljeva, tj. koliko si financijski sposoban ostvariti životne ciljeve za koje je potreban novac
  • sposobnost financijskog "preživljavanja", tj. koliko dugo bi mogao (pre)živjeti da danas ostaneš bez prihoda
  • kvalitetu financijskog upravljanja – ako se usporedi s prihodima koje si ostvarivao u prošlosti, pokazuje ti koliko si dobro akumulirao sredstva

Uvijek se računa na određeni dan, npr. 31.12. i onda se redovito revidira - kvartalno, polugodišnje ili godišnje. Računa se po formuli: 

Neto imovina (NI) = ukupna imovina – ukupne obveze

Ukupnu imovinu izračunaš tako da popišeš svu osobnu imovinu (nekretnine, aute, itd.), novac na svim računima (tekući, žiro, devizni…), istražiš vrijednost ulaganja (dionice, obveznice, ETF-ove...) i osiguranja (drugi i treći stup, životno). Vrijednost imovine ne računaš po nabavnoj, nego po tržišnoj cijeni (pogledaš oglasnike i vidiš kako se kreću cijene). Vrijednost ulaganja možeš provjeriti s financijskom institucijom preko kojih ulažeš. I na zaboravi preko Regosa provjeriti sredstva u drugom stupu!

Od tog iznosa oduzmeš sve obveze kao što su dugovanja po karticama, pozajmice, krediti, minusi po računu itd. Ako imaš kredit, onda računaš samo preostali iznos glavnice koji trebaš otplatiti. Kamatu ne računaš jer ona dospijeva u budućnosti. Ono što ti ostane tvoja je neto imovina.


2. Postavljanje financijskih ciljeva

Drugi korak tvoje financijske strategije je postavljanje dugoročnih financijskih ciljeva. Financijski ciljevi nisu ništa komplicirano. To su bilo koji životni ciljevi za koje su ti potrebna značajnija financijska sredstva. Neki od primjera mogu biti: štednja za mirovinu, vlastito obrazovanje ili obrazovanje djece, pokretanje posla, rješavanje stambenog pitanja, kupnja automobila i sl.

Prilikom postavljanja ciljeva vodi računa da budu u SMART formi. SMART znači da ciljevi trebaju biti:

  • S – Specific (specifični)
  • M – Measurable (mjerljivi)
  • A – Achievable (ostvarivi)
  • R – Relevant (relevantni)
  • T – Time-bound (vremenski određeni)


Smart ciljevi
Smart ciljevi



Ako samo kažeš da želiš riješiti stambeno pitanje to može značiti bilo što: od kuće u nekom selu u Slavoniji do stana u centru Zagreba. No, ako postaviš cilj da ćeš kupiti stan od 70 kvadrata u širem centru Zagreba za 15 godina, to je već specifično (kvadrati, lokacija), vremenski određeno (15 god.), mjerljivo (znaš je li ostvareno ili ne), itd.

Ciljevi će ti ujedno pokazati koliko trebaš štedjeti i ulagati da bi ih ostvario. Pokazat će ti i kakva ulaganja trebaš, tj. na koje prinose trebaš ciljati. Što su ti ciljevi ambiciozni, vjerojatno će i vremenski rok na koji trebaš štedjeti i ulagati biti duži, a prinosi na koje ciljaš veći. 

Konačno, ciljevi će ti dati odgovor na najvažnije pitanje: „zašto“ uopće štedjeti, odricati se itd. Odgovor na pitanje „zašto“ daje smisao trudu koji ulažeš u upravljanje financijama. Primjerice, ako znaš da ćeš zbog današnjeg odricanja sutra moći pokrenuti posao koji si oduvijek želio – to itekako daje smisao odricanju.

„Oni koji znaju 'zašto', mogu podnijeti bilo koje 'kako'.“

Friedrich Nietzsche


3. Izrada financijskog plana

Financijski ciljevi temelj su za stvaranje realnog i održivog financijskog plana. Financijski plan se obično radi na godišnjoj razini tako da je kraj prosinca idealno vrijeme za stvaranje istog.

Prvi korak u stvaranju financijskog plana je tzv. „financijska inventura“. Ona uključuje analizu troškova i prihoda koje si ostvario u ovoj godini. Prihodi će u većini biti lakši za popisati i izračunati. No, oni koji prate redovito troškove bit će u prednosti kod planiranja potrošnje za sljedeću godinu jer će imati više informacija iz prethodne. 

Ako i nisi pratio troškove do sada – ništa za to. Kreni od nule i popiši sve troškove koje planiraš imati u sljedećoj godini.

U financijskom planu prvo možeš popisati sve prihode koje planiraš ostvariti u sljedećoj godini (ili razdoblju). Stavi samo ono što je poprilično sigurno da će se ostvariti (npr. plaća ili honorari koje inače redovno dobivaš). Nemoj stavljati pretjerano optimistične projekcije (npr. honorare koji su daleko od sigurnih).

Nakon toga na temelju financijskih ciljeva vidi koliko svaki mjesec trebaš štedjeti i ulagati. To zapiši u plan kako bi se mogao držati plana tijekom godine.

Naposljetku, ostatak iznosa isplaniraj za potrošnju. Veće stavke su često predvidljivije i lakše za planirati pa možeš početi s njima. Odredi „četiri velike“ kategorije troškova:

  • Stanovanje: kredit, najam, režije itd.
  • Putovanje: gorivo, javni prijevoz, osiguranje, cestarina itd.
  • Prehrana i potrepštine: redovite nabavke, dostava, jedenje vani, kozmetički proizvodi itd.
  • Odjeća i obuća: za svakog člana obitelji.

Nakon toga popiši i manje stavke, kao što su: zdravstveni troškovi, osiguranja, pretplate, pokloni, putovanja, vjenčanja, izlasci, obrazovanje, djeca i sve drugo na što trošiš.

Svrha ovoga je planirati potrošnju unaprijed kako bi imao okvir za upravljanje njome. 

„Financijsko planiranje je govorenje novcu što da radi, umjesto da se pitaš gdje je otišao.“

John Maxwell


4. Praćenje budžeta

Budžet se sastoji od financijskog plana proširenog kategorijama za stvarne iznose te usporedbu planiranog i ostvarenog iznosa.


Budzet
Budzet


Budžet uspoređuje stvarne i planirane iznose. U desnom stupcu, kategorije koje su u plusu obojane su zeleno, a one koje su u minusu obojane su roza bojom.


Postoje različite online i mobilne aplikacije za praćenje budžeta, a možeš koristiti i Excel tablice ili čak i jednostavnu bilježnicu.

Budžet prati sljedeće kategorije:

  • Prihode
  • Troškove
  • Štednju i ulaganje

Na mjesečnoj razini upisuješ stvarne iznose svake od gornjih kategorija. Za prihode i štednju to će biti najmanji problem jer se događaju puno rjeđe, najčešće jednom mjesečno.

Praćenje troškova je malo teže i zato trebaš osmisliti sistem kako ti ne bi uzelo previše vremena. Moj sistem je da sve što mogu plaćam debitnom karticom i na kraju mjeseca preuzmem ispis troškova s internet bankarstva. Nakon toga ih samo prepišem u Excel tablicu. Sve što platim u gotovini (što nije puno), trudim se odmah zapisati u tablicu koju imam i na mobitelu.

Nakon toga, možeš pratiti odgovaraju li tvoji stvarni troškovi i prihodi onome što si planirao. Ako ne odgovaraju, to je znak da trebaš:

  • Promijeniti svoje ponašanje
  • Promijeniti svoje financijske ciljeve i plan

Što god da je odgovor, u redu je. Samo se nemoj zavaravati! Budžet će ujedno biti temelj za stvaranje boljeg financijskog plana za sljedeću godinu.


5. Ponavljanje i unaprjeđivanje

Svaki od prethodnih koraka informira onaj sljedeći. Ujedno, niti jedan od njih nije zauvijek određen nego se treba redovito revidirati:

  • Neto imovinu trebaš računati polugodišnje ili godišnje da vidiš kako napreduje tvoja financijska pozicija.
  • Ciljeve možeš periodički revidirati, npr. kad ostvariš neki od njih, povećaju ti se prihodi pa želiš postaviti veće ciljeve ili kad vidiš da nisu bili realni i da ih moraš smanjiti.
  • Financijski plan i budžet najbolje je raditi na godišnjoj razini, ali ako i prije vidiš da nešto ne štima, možeš promijeniti ono što treba promijeniti.

Redovito revidiranje i unaprjeđivanje svakog od prethodnih koraka učinit će tvoju financijsku strategiju nepobjedivom.

Za one koji se još nisu bavili planiranjem financija, ovaj proces može izgledati kompleksno i zahtjevno. Ali ako znaš što radiš, vjeruj da nije. Ako osmisliš dobar sistem, upravljanje financijama neće ti uzeti previše vremena, a može preporoditi tvoju financijsku situaciju. 

Istraživanja pokazuju da financijski uspješne osobe ulažu dvostruko više vremena u financijsko planiranje od osoba koje su se pokazale neuspješnima u akumuliranju bogatstva. Ipak, i financijski uspješni u prosjeku su posvećivali 8.4 h mjesečno planiranju financija.

Dakle, kvalitetno upravljanje financijama moguće je već i s 15-ak minuta dnevno. Odvaži se, nije teško, a donosi višestruki povrat!

_________________

Želiš saznati više o upravljanju financijama? Koristile bi ti tablice za detaljan izračun neto imovine, financijskih ciljeva, financijskog plana i budžeta?

Mi ti možemo pomoći. Pretplati se na naše edukacije i financijski spreman/a dočekaj Novu godinu.

Još s bloga

Sve objave

More Than Money: Why Financial Literacy Is a Democratic Competence

Reflections from the Financial and Economic Literacy NECE Lab, Vienna, 27–28 April 2026 When we talk about financial literacy, most people picture budgeting apps, savings accounts, and the fine print on a loan agreement. Useful things, but a narrow picture. Increasingly, educators, researchers, and policymakers across Europe are making a bigger claim: understanding money is not only a personal survival skill. It is a foundation of active citizenship and democratic resilience. That claim was the beating heart of the Financial and Economic Literacy NECE Lab in Vienna, a two-day gathering hosted by THE CIVICS Innovation Hub together with Znanje na djelu and the Erste Financial Life Park (FLiP), with the support of ERSTE Foundation. We were proud to be part of it, having Magdalena Basić Alando actively participate and present our own project, Financial Literacy for Rural Youth, and learning alongside practitioners from across the continent. This post pulls together what the research actually says, and what we saw play out in the room. The problem: too many young people can't apply what they know Start with the evidence. In the OECD's most recent international assessment of 15-year-olds, released in 2024, the picture is sobering: across the 14 OECD countries assessed, 18% of students on average do not have basic proficiency in financial literacy, meaning they cannot apply their knowledge to real-life situations involving financial decisions. The gap is not evenly distributed. Socio-economically disadvantaged students are over-represented among low performers, which risks entrenching inequality as those students become adults. In other words, the young people who most need economic confidence are the ones least likely to be given it — a pattern that maps neatly onto who feels shut out of public life more broadly. There is a hopeful flip side. Financial literacy and positive financial behaviour are linked: students with stronger skills behave more responsibly with money and are more forward-looking, with high performers markedly more likely than low performers to save. Skills, attitudes, and behaviour move together — which is exactly why how we teach matters as much as what we teach. The bigger claim: financial literacy feeds democratic participation Here is where the Vienna conversation went beyond personal finance. One of the Lab's expert speakers was Anna Lo Prete of the University of Turin, whose research sits right at this intersection — and whose work is among the clearest evidence we have on the question. Lo Prete's cross-country analysis documents a positive association between political participation — measured by the number of citizens voting in national elections — and the awareness of the trade-offs behind private and public decisions that basic financial education captures. Crucially, this is not just correlation dressed up: empirical models that control for a large set of other determinants of voter turnout indicate that financial literacy continues to have a positive and causal impact on electoral participation. Why would that be? The logic is intuitive once you see it. Understanding some economics and finance helps citizens grasp the reasons behind public intervention and weigh the pros and cons of policy proposals and agendas. A voter who understands taxation, public budgets, inflation, and debt is simply better equipped to evaluate the promises on a ballot — and harder to mislead. The catch: financial literacy alone isn't enough It would be too easy to conclude "teach kids about compound interest and democracy takes care of itself." The research is more demanding than that — and this nuance came up repeatedly in Vienna's group work. A recurring critique in the academic literature is that much mainstream financial education quietly frames citizens as consumers rather than participants. One influential analysis argues that dominant financial literacy programmes can end up promoting a limited, consumerist form of civic engagement, and that what is really needed is a critical, emancipatory civic financial literacy for an engaged citizenry able to extend and protect more robust conceptions of freedom and democracy. Scholars working on integrative economic education put the point sharply: financial literacy without civic competence remains a merely reactive skill rather than a source of genuine political agency, which is why financial literacy and civic competences should be understood as parts of a single integrative concept of economic education. The two only reach their full value when taught together — money knowledge that can read the system, not just cope with it. Europe is building the scaffolding None of this is happening in a vacuum. The policy architecture is catching up with the research. In 2023 the European Commission and the OECD jointly published a Financial Competence Framework for Children and Youth in the European Union. It is not only about interest rates and risk: alongside the four core content areas — money and transactions, planning and managing finances, risk and reward, and the financial landscape — the framework deliberately integrates cross-cutting dimensions including digital finance, sustainable finance, entrepreneurship, and citizenship. Citizenship is written into the framework by design. On the civic side, the Council of Europe's Reference Framework of Competences for Democratic Culture exists precisely to equip young people with the competences needed to defend and promote human rights, democracy and the rule of law, to act as active citizens, and to live peacefully together with others. Read the two frameworks side by side and the overlap is obvious: critical thinking, informed decision-making, and the confidence to participate. What this looks like in practice: rural youth and economic autonomy This is the gap our own project set out to close, and the reason we were presenting it in Vienna. Financial Literacy for Rural Youth: Building Democratic Resilience Through Economic Empowerment merges financial and civic education for an audience usually left out of both: young people in rural areas, who are systematically underrepresented in programmes that tend to be urban-centred. Working with our partners, the project equips rural GenZ participants in Croatia and Belgium with practical competences: budgeting, saving, investing, planning; through gamified, peer-to-peer, blended learning adapted to rural digital realities. But the design goes a step past personal finance, exactly along the lines the research recommends. Participants learn to analyse economic policies, financial products, and media narratives about money, so they can resist manipulation and make informed civic choices. The premise is that economic dependency and exclusion are themselves barriers to democratic participation, and that when young people understand how taxation, public budgets, and economic policy shape their own lives, they engage more meaningfully in democratic processes. A transnational peer exchange between Croatian and Belgian participants adds a cross-cultural, shared-European dimension, a small counterweight to the polarisation that tends to follow economic marginalisation. The pilot trainings in Croatia are already complete, with workshops in Belgium still ahead. And the methodology is being built to outlast the project and be shared amongst all stakeholders. Where the formal and non-formal worlds meet If there was one moment in Vienna that made the abstract concrete, it was the guided tour of the Erste Financial Life Park (FLiP), FLiP turns financial education into something you can walk through and touch: interactive stations where visitors make real-feeling budgeting decisions and immediately see the consequences. It is a vivid rebuttal to the idea that money education has to be dry. A theme the NECE Lab kept returning to, and one the research underlines, is the relationship between formal schooling and non-formal education. Classrooms provide reach and legitimacy; non-formal initiatives like ours provide the agility to reach underserved groups, experiment with gamified and peer-led methods, and adapt fast. The most promising path forward is not one or the other, but connective tissue between them: school systems that borrow the energy of non-formal approaches, and civic organisations whose toolkits can be picked up and used inside classrooms. The takeaway The case made in Vienna, and backed by the evidence, is straightforward but consequential. Financial literacy is not merely about helping individuals stay solvent. Done well, paired with civic competence rather than reduced to consumer advice, it strengthens people's capacity to understand the systems they live in, to resist manipulation, and to participate in the democratic decisions that shape their economic lives. In an era of rising costs, growing inequality, and declining trust in institutions, that capacity is not a luxury. It is infrastructure for democracy. We left Vienna grateful to all speakers for the intellectual grounding; to our fellow educators for the knowledge exchange and the good company; to the organisers: THE CIVICS Innovation Hub, Znanje na djelu, Erste Financial Life Park, and ERSTE Foundation, FLiP centre. The next chapter is being written in rural classrooms and community halls across Europe. We're glad to be part of it. Sources OECD (2024), PISA 2022 Results (Volume IV): How Financially Smart Are Students?, OECD Publishing. Lo Prete, A. (2024), Political participation and financial education: Understanding personal and collective trade-offs for a better citizenship, Economics Letters / ScienceDirect. Lo Prete, A., Financial education: From better personal finance to improved citizenship, Journal of Financial Literacy and Wellbeing, Cambridge Core. Arthur, C. (2012), Financial Literacy Education for Citizens: What Kind of Responsibility, Equality and Engagement?, Citizenship, Social and Economics Education (SAGE). Integrative Economic Education to Combine Citizenship Education and Financial Literacy (ResearchGate). European Union / OECD (2023), Financial Competence Framework for Children and Youth in the European Union, OECD Publishing. Council of Europe, Reference Framework of Competences for Democratic Culture (RFCDC).

AIAdmin Izvrsnost