Ulaganje u kriptovalute: što početnici trebaju znati?
Hrvoje Vargić10 min čitanjaKada je vrijednost Ethera početkom godine narasla 500%, pomislio sam kako bih od ulaganja u kriptovalute mogao komotno živjeti. U Etheru sam držao oko trećine kripto ulaganja pa se rast dobro osjetio na mojim prinosima. Ipak, ono što sam znao o pasivnom ulaganju i općenito emocijama na tržištu me odvratilo od takvih misli.
Cijena Bitcoina se još krajem 2016. kretala na nekoliko stotina dolara, dok je u listopadu 2021. prešla 66000 dolara. Uz takav rast, tko se ne bi zainteresirao za ulaganje u kriptovalute.
Ako i ti razmišljaš ovako, nastavi čitati. Postoje stvari koje trebaš znati prije no kreneš s ulaganjem.
Kupi visoko, prodaj nisko
S rastom cijena kriptovaluta u zadnjem valu, u Facebook grupu Moj Kripto ulazilo je sve više novih članova. Svakodnevno bi se našlo i po nekoliko objava u stilu: „Novi/a sam ovdje, može savjet u što da ulažem?“
Iskusnijim „igračima“ bi to obično bio povod za ironične komentare poput „kupi visoko, prodaj nisko“.Ironija nije bila bez razloga. Javnost se obično počne zanimati za ulaganje kad cijene snažno rastu. To se može vidjeti i iz zanimljive činjenice: broj pretraga pojma „ulaganje u kriptovalute“ na Googleu raste gotovo paralelno s cijenom Bitcoina.
Na grafu je kretanje cijene Bitcoina u zadnjih godinu dana prikazano zelenom bojom, dok je zlatnom krivuljom označen broj pretraga pojma „ulaganje u kriptovalute“.
Na grafu se vidi da interes za ulaganjem vjerno prati rast cijene. Kako cijena raste, ljudi sve više žele ulagati. Kad cijena krene padati, interes također padne.Tako mali ulagači najčešće kupuju kad je cijena visoko i gube novac kad cijena padne.
U igri emocija najčešće stradaju početnici
Tržište se uvijek kreće u ciklusima u kojima se izmjenjuju razdoblja rasta i pada. U idealnom slučaju, trebaš ulagati kad cijena dotakne dno, a prodavati kad je na vrhu. Problem je što nitko ne zna unaprijed kad će biti vrh, a kada dno.
Iako svi znaju da treba „kupovati nisko, prodavati visoko“, većina ulagača se vodi emocijama. Kada cijene počnu rasti, javlja se optimizam koji s daljnjim rastom tržišta prerasta u ushit, pohlepu i euforiju. Kad cijene krenu padati, javljaju se nelagoda, strah i panika.
Emocije uzrokuju da se mnogi ulagači ponašaju iracionalno. U euforiji, kupuju po visokim cijenama, iako bi trebali prodavati. U recesiji, zbog panike rasprodaju sve po niskim cijenama.
Ni veliki igrači nisu lišeni ovoga, iako u igri emocija najčešće stradaju početnici. Kad se mali ulagači počnu masovno zanimati za ulaganje, cijena je obično već vrlo visoko. Tada su veliki ulagači najčešće već zauzeli pozicije i čekaju daljnji rast kako bi prodali.
Kako znati da je tržište u fazi ushita ili euforije? U svijetu ulaganja, poznato je pravilo:
"Kad ti taksist počne pričati o ulaganju, znaš da je vrijeme za prodaju.“
Ovu uzrečicu možeš sebi prevesti na više načina. Npr. ako ti susjedi, baka ili ekipa s nogometa počnu pričati o ulaganju u kriptovalute, tržište je vjerojatno negdje između ushita i euforije.
Ulaganje u kriptovalute nije drugačije
Ovo treba biti pouka svim početnicima: ako si se počeo zanimati za ulaganje zato što svi pričaju o tome, velika je vjerojatnost da je tržište u fazi stvaranja mjehura koji će se ispuhati.
Kada sve raste, imaš osjećaj kao da medeni mjesec nikad neće prestati. Zato je bitno da se ne zavaravaš. Riječima Sir Johna Templetona:
"Četiri najskuplje riječi kod ulaganja su: ovaj put je drugačije."
Sir John Templeton
Sve rečeno vrijedi i za druge vrste ulaganja. No, popularnost ulaganja u kriptovalute raste puno više od popularnosti većine drugih ulaganja.
Ovo ne treba obeshrabriti ulagače-početnike nego samo pozvati na oprez. I dalje se možeš odlučiti na ulaganje uz svijest o riziku koji ono nosi. Tako sam, uostalom, i ja učinio.
Prije no što kreneš u avanturu ulaganja u kriptovalute, dobro je razumjeti neke osnovne pojmove. Prva je razlika između blockchaina i kriptovaluta.
Blockchain i kriptovalute 101
Riječ kripto dolazi od kriptiranje. To je pristup zaštite podataka putem matematičkih kodova. Kriptovalute su sredstva digitalne razmjene temeljene na blockchain tehnologiji. Ne postoje u fizičkom obliku, ne nadzire ih nikakva središnja banka, a drže se u digitalnom novčaniku.
Blockchain je naziv za tehnologiju koja stoji u pozadini većine kriptovaluta. U prijevodu, to je „lanac (podatkovnih) blokova“. Svaki podatkovni blok u lancu je jednosmjerno povezan sa sljedećim. Ujedno, svaki novi blok ovisi o vrijednosti prethodnog. Povezivanje blokova u lanac temeljeno je na kriptografiji kako bi se zaštitili sigurnost i privatnost.
Najvažnija prednost blockchaina je da omogućuje decentralizirani sustav izravne razmjene. U njemu nema potrebe za nekom središnjom institucijom koja će nadzirati razmjenu među sudionicima. Npr. ako želiš poslati 100 kn bratu preko računa, banka će biti posrednik koji će nadzirati i zabilježiti transakciju (tvoj račun umanjiti za 100 kn, a bratov uvećati za isti iznos). Ovaj sustav zahtijeva povjerenje u banku, a banka istovremeno uzima proviziju.
Blockchain eliminira potrebu za posrednikom te ga zamjenjuje mrežom decentraliziranih nepoznatih računala („rudara“) koja potvrđuju transakcije. Time se smanjuju troškovi i ubrzava razmjena. Transakcije su kriptirane, a cijeli sustav razmjene podataka organiziran je tako da ga je praktički nemoguće „hakirati“.
Dakako, ovo je vrlo pojednostavljeno objašnjenje. No, bitno je razlikovati da blockchain i kriptovalute nisu isto. Mnogi, uključujući i protivnike kriptovaluta, vjeruju da je blockchain tehnologija budućnosti te da bi blockchain revolucija mogla bi biti usporediva s Internet revolucijom.
Iskustvo Warrena Buffetta
No, čak i ako je blockchain tehnologija budućnosti, mi još ne znamo koje će kriptovalute preživjeti do te budućnosti. Kao što ne možeš uložiti u internet, nego u pojedine internetske kompanije, tako ne možeš ni uložiti direktno u blockchain tehnologiju.
Warren Buffett donio je zanimljivo promišljanje na zadnjoj skupštini dioničara kompanije Berkshire Hathaway. Buffett ističe da je 1903. Ford prodao prvi automobil i postavlja retoričko pitanje: je li početak 20. stoljeća bio dobro vrijeme za ulaganje u automobilsku industriju? Iz današnje perspektive odgovor je nedvojbeno „da“.
No, to nam i dalje ne odgovora na pitanje u koju točno kompaniju je trebalo uložiti. Buffet ističe primjer kompanije Marmon čiji je automobil „Osa“ (eng. Wasp) osvojio prvi Indianapolis 500 i bio prvi automobil koji je koristio retrovizor.
Marmon je na kraju propao, kao i stotine drugih automobilskih kompanija.
Slika iznad donosi samo one automobilske kompanije u SAD-u čije ime počinje na „Ma“. Čak i onih čije ime počinje na „M“ bilo bi previše, a kamoli da se uzme cijela abeceda.
Poučak je primjenjiv i na kriptovalute. Blockchain je vjerojatno budućnost, kao što je automobilska industrija bila početkom prošlog stoljeća. No, većina ranih auto kompanija je propala - hoće li se isto dogoditi i s današnjim kriptovalutama?
Ulaganje u kriptovalute: od Bitcoina do fakecoina
Početkom listopada 2021. u svijetu je postojalo gotovo 7000 kriptovaluta. Koje od njih bi mogle propasti, a koje će se održati - to nitko ne zna.
Poznat je jedino odnos prinosa i rizika. Prinos se može gledati kao nagrada za preuzeti rizik. Što je ulaganje rizičnije, očekivani prinos je veći. Što je sigurnije, očekivani prinos je manji. (Ovdje se radi o očekivanom prinosu, ulaganje u kriptovalute nema zajamčeni prinos.)
Ovo vrijedi za sve vrste ulaganja, uključujući kriptovalute. Različite kriptovalute možemo ugrubo podijeliti na sljedeće skupine:
- Stablecoini: drže stalno istu vrijednost. Primarno služe za pretvaranje kripto-novca u stabilnu valutu kad ne želiš pretvarati kriptovalute u fiat (tj. redovni) novac. Najpoznatiji su Tether i USD Coin.
- Bitcoin: prva i najveća kriptovaluta temeljena na blockchainu. Kretanje cijene Bitcoina usmjerava kretanje ostatka tržišta.
- Ether: najveća kriptovaluta nakon Bitcoina. Zasnovana na Ethereum tehnologiji tzv. „pametnih ugovora“.
- Altcoini: niz alternativnih kriptovaluta iza kojih stoji stvarna tehnologija koja želi donijeti neku dodanu vrijednost na tržište (riješiti postojeći problem i sl.). Kvaliteta pojedinog altcoina primarno se procjenjuje prema uvjerljivosti da će zaista ostvariti dodanu vrijednost koju obećava.
- Fakecoini, shi*coini: velik broj kriptovaluta iza kojih stoji loša ili nikakva tehnologija; često su temeljeni na prevari.
Bitcoin je najpoznatija i trenutno najmanje rizična kriptovaluta. To istovremeno znači da očekivani prinosi nisu toliko visoki kao kod nekih alternativnih kriptovaluta. Za usporedbu, Bitcoin je od siječnja 2020. do svibnja 2021. narastao 8 puta, dok je Dogecoin istodobno porastao čak 384 puta.
Dogecoin je i puno rizičniji, što se prvotno ogleda u volatilnosti. Pet mjeseci kasnije vrijednost mu je pala na trećinu one koju je imao u svibnju 2021., dok je Bitcoin pao puno manje. Ovo svaki novi ulagač treba imati na umu. Što je valuta sigurnija, očekivani prinos je manji. Manje je vjerojatno da će Bitcoin rasti u postocima u kojima je rastao u prošlosti, dok neki altcoini mogu rasti i nekoliko stotina puta. No, za altcoine postoji i veća vjerojatnost propasti ili pada vrijednosti.
U što ulagati?
Prije odluke hoćeš li ulagati u kriptovalute i koju valutu odabrati, možeš si postaviti ova pitanja:
- Financijski ciljevi: što ulaganjem želiš postići i na koje prinose računaš? Ako želiš nešto stabilno, vjerojatno kriptovalute nisu najbolji izbor. Ako želiš veće prinose, ali si spreman izgubiti ulog, onda kriptovalute mogu biti za tebe.
- Vremenski horizont: koliko si spreman čekati na prinose? Tržište kriptovaluta se kreće u ciklusima pada i rasta. Ako možeš dulje čekati prinose (npr. 5 godina i više), rizičnije ulaganje može biti opravdano.
- Sklonost prema riziku: koliko rizika si spreman preuzeti za potencijalno veće prinose? Hoćeš li moći spavati ako sutra tvoj ulog izgubi 80% vrijednosti? Za početak, možeš riješiti ovaj test. Više od 20 bodova znači da imaš visoku toleranciju na rizik, a s 25+ bodova možeš se smatrati izuzetno otpornim na rizik. Sve ispod 20 bodova znači da će ti kriptovalute vjerojatno predstavljati stres.
- Znanje i trud: koliko znaš o ulaganju u kriptovalute i koliko vremena i truda si spreman uložiti u proučavanje? Ako ćeš ulagati sat i više vremena dnevno, onda traženje manje poznatih valuta s potencijalno višim prinosima može biti odabir za tebe. Ako želiš tek povremeno pratiti kretanja, onda poznatije valute poput Bitcoina, Ethera ili Cardana mogu biti bolji izbor.
Odgovori na svako od četiri pitanja upućuju u istom pravcu. Što su ti očekivani prinosi, vremenski horizont, sklonost prema riziku te uloženo vrijeme i trud veći – izglednije je da bi ulaganje u kriptovalute moglo biti za tebe, pa čak i da bi se mogao odvažiti na ulaganje u altcoine. Također vrijedi i obratno.
Ako si početnik, pravilo razboritosti govori da ne bi trebao ulagati više od 5% svoje financijske imovine u rizična ulaganja. I svakako uloži samo ono što si spreman izgubiti.
Kako dalje?
Nitko ne može sa sigurnošću znati hoće li blockchain biti tehnologija budućnosti, a još manje koje kriptovalute će se održati i pokazati uspješnima. Ja sam se osobno odlučio „okladiti“ na blockchain, bez želje da otkrijem „novu najbolju“ kriptovalutu.
Zato mislim da je dobro ući u svijet kriptovaluta primarno radi znanja. Za početnike koji ipak ne žele trošiti puno vremena, ulaganje manjih iznosa na dulji rok u neke od poznatijih kriptovaluta može biti dobar smjer.
Na stranicama kao što je CoinMarketCap možeš vidjeti kako se kreću cijene pojedinih kriptovaluta, koliki im je tržišni udio te na kojem „poslovnom modelu“ se temelje (to piše u tzv. „Whitepaper-u“).
Ako se odlučiš na ulaganje, trebat ćeš se registrirati na neku od online mjenjačnica, kao što su Kraken ili Binance. Proces obično traje malo duže jer trebaš proći nekoliko koraka autorizacije. Nakon toga možeš prebaciti fiat novac u svoj digitalni „novčanik“ i početi s trgovanjem kriptovalutama (svaka mjenjačnica ima online tutoriale koji će ti objasniti kako).
Postoji i mnoštvo online grupa kao što je Moj Kripto na kojima možeš postaviti pitanja.
Sretno s prvim koracima, oni su uvijek najteži!
_______________________
Želiš saznati o najboljim načinima ulaganja za početnike?
Ništa u ovom članku ne treba shvatiti kao nagovor na kupnju ili prodaju vrijednosnica i nije zamjena za investicijsko savjetovanje za to kvalificirane osobe. Svrha bloga je isključivo edukativna. Ulaganje nosi rizik te se svakome tko se odluči na ulaganje preporučuje da se temeljito informira i donese samostalnu odluku.
Još s bloga
Sve objave
Čitanje u svakoj dobi: kako ponovno pronaći vrijeme za knjigu?
Koliko si puta rekao da nemaš vremena za čitanje? Knjiga čeka na polici, ti pogledaš naslovnicu i pomisliš: „Pročitat ću je kad uhvatim malo vremena.
More Than Money: Why Financial Literacy Is a Democratic Competence
Reflections from the Financial and Economic Literacy NECE Lab, Vienna, 27–28 April 2026 When we talk about financial literacy, most people picture budgeting apps, savings accounts, and the fine print on a loan agreement. Useful things, but a narrow picture. Increasingly, educators, researchers, and policymakers across Europe are making a bigger claim: understanding money is not only a personal survival skill. It is a foundation of active citizenship and democratic resilience. That claim was the beating heart of the Financial and Economic Literacy NECE Lab in Vienna, a two-day gathering hosted by THE CIVICS Innovation Hub together with Znanje na djelu and the Erste Financial Life Park (FLiP), with the support of ERSTE Foundation. We were proud to be part of it, having Magdalena Basić Alando actively participate and present our own project, Financial Literacy for Rural Youth, and learning alongside practitioners from across the continent. This post pulls together what the research actually says, and what we saw play out in the room. The problem: too many young people can't apply what they know Start with the evidence. In the OECD's most recent international assessment of 15-year-olds, released in 2024, the picture is sobering: across the 14 OECD countries assessed, 18% of students on average do not have basic proficiency in financial literacy, meaning they cannot apply their knowledge to real-life situations involving financial decisions. The gap is not evenly distributed. Socio-economically disadvantaged students are over-represented among low performers, which risks entrenching inequality as those students become adults. In other words, the young people who most need economic confidence are the ones least likely to be given it — a pattern that maps neatly onto who feels shut out of public life more broadly. There is a hopeful flip side. Financial literacy and positive financial behaviour are linked: students with stronger skills behave more responsibly with money and are more forward-looking, with high performers markedly more likely than low performers to save. Skills, attitudes, and behaviour move together — which is exactly why how we teach matters as much as what we teach. The bigger claim: financial literacy feeds democratic participation Here is where the Vienna conversation went beyond personal finance. One of the Lab's expert speakers was Anna Lo Prete of the University of Turin, whose research sits right at this intersection — and whose work is among the clearest evidence we have on the question. Lo Prete's cross-country analysis documents a positive association between political participation — measured by the number of citizens voting in national elections — and the awareness of the trade-offs behind private and public decisions that basic financial education captures. Crucially, this is not just correlation dressed up: empirical models that control for a large set of other determinants of voter turnout indicate that financial literacy continues to have a positive and causal impact on electoral participation. Why would that be? The logic is intuitive once you see it. Understanding some economics and finance helps citizens grasp the reasons behind public intervention and weigh the pros and cons of policy proposals and agendas. A voter who understands taxation, public budgets, inflation, and debt is simply better equipped to evaluate the promises on a ballot — and harder to mislead. The catch: financial literacy alone isn't enough It would be too easy to conclude "teach kids about compound interest and democracy takes care of itself." The research is more demanding than that — and this nuance came up repeatedly in Vienna's group work. A recurring critique in the academic literature is that much mainstream financial education quietly frames citizens as consumers rather than participants. One influential analysis argues that dominant financial literacy programmes can end up promoting a limited, consumerist form of civic engagement, and that what is really needed is a critical, emancipatory civic financial literacy for an engaged citizenry able to extend and protect more robust conceptions of freedom and democracy. Scholars working on integrative economic education put the point sharply: financial literacy without civic competence remains a merely reactive skill rather than a source of genuine political agency, which is why financial literacy and civic competences should be understood as parts of a single integrative concept of economic education. The two only reach their full value when taught together — money knowledge that can read the system, not just cope with it. Europe is building the scaffolding None of this is happening in a vacuum. The policy architecture is catching up with the research. In 2023 the European Commission and the OECD jointly published a Financial Competence Framework for Children and Youth in the European Union. It is not only about interest rates and risk: alongside the four core content areas — money and transactions, planning and managing finances, risk and reward, and the financial landscape — the framework deliberately integrates cross-cutting dimensions including digital finance, sustainable finance, entrepreneurship, and citizenship. Citizenship is written into the framework by design. On the civic side, the Council of Europe's Reference Framework of Competences for Democratic Culture exists precisely to equip young people with the competences needed to defend and promote human rights, democracy and the rule of law, to act as active citizens, and to live peacefully together with others. Read the two frameworks side by side and the overlap is obvious: critical thinking, informed decision-making, and the confidence to participate. What this looks like in practice: rural youth and economic autonomy This is the gap our own project set out to close, and the reason we were presenting it in Vienna. Financial Literacy for Rural Youth: Building Democratic Resilience Through Economic Empowerment merges financial and civic education for an audience usually left out of both: young people in rural areas, who are systematically underrepresented in programmes that tend to be urban-centred. Working with our partners, the project equips rural GenZ participants in Croatia and Belgium with practical competences: budgeting, saving, investing, planning; through gamified, peer-to-peer, blended learning adapted to rural digital realities. But the design goes a step past personal finance, exactly along the lines the research recommends. Participants learn to analyse economic policies, financial products, and media narratives about money, so they can resist manipulation and make informed civic choices. The premise is that economic dependency and exclusion are themselves barriers to democratic participation, and that when young people understand how taxation, public budgets, and economic policy shape their own lives, they engage more meaningfully in democratic processes. A transnational peer exchange between Croatian and Belgian participants adds a cross-cultural, shared-European dimension, a small counterweight to the polarisation that tends to follow economic marginalisation. The pilot trainings in Croatia are already complete, with workshops in Belgium still ahead. And the methodology is being built to outlast the project and be shared amongst all stakeholders. Where the formal and non-formal worlds meet If there was one moment in Vienna that made the abstract concrete, it was the guided tour of the Erste Financial Life Park (FLiP), FLiP turns financial education into something you can walk through and touch: interactive stations where visitors make real-feeling budgeting decisions and immediately see the consequences. It is a vivid rebuttal to the idea that money education has to be dry. A theme the NECE Lab kept returning to, and one the research underlines, is the relationship between formal schooling and non-formal education. Classrooms provide reach and legitimacy; non-formal initiatives like ours provide the agility to reach underserved groups, experiment with gamified and peer-led methods, and adapt fast. The most promising path forward is not one or the other, but connective tissue between them: school systems that borrow the energy of non-formal approaches, and civic organisations whose toolkits can be picked up and used inside classrooms. The takeaway The case made in Vienna, and backed by the evidence, is straightforward but consequential. Financial literacy is not merely about helping individuals stay solvent. Done well, paired with civic competence rather than reduced to consumer advice, it strengthens people's capacity to understand the systems they live in, to resist manipulation, and to participate in the democratic decisions that shape their economic lives. In an era of rising costs, growing inequality, and declining trust in institutions, that capacity is not a luxury. It is infrastructure for democracy. We left Vienna grateful to all speakers for the intellectual grounding; to our fellow educators for the knowledge exchange and the good company; to the organisers: THE CIVICS Innovation Hub, Znanje na djelu, Erste Financial Life Park, and ERSTE Foundation, FLiP centre. The next chapter is being written in rural classrooms and community halls across Europe. We're glad to be part of it. Sources OECD (2024), PISA 2022 Results (Volume IV): How Financially Smart Are Students?, OECD Publishing. Lo Prete, A. (2024), Political participation and financial education: Understanding personal and collective trade-offs for a better citizenship, Economics Letters / ScienceDirect. Lo Prete, A., Financial education: From better personal finance to improved citizenship, Journal of Financial Literacy and Wellbeing, Cambridge Core. Arthur, C. (2012), Financial Literacy Education for Citizens: What Kind of Responsibility, Equality and Engagement?, Citizenship, Social and Economics Education (SAGE). Integrative Economic Education to Combine Citizenship Education and Financial Literacy (ResearchGate). European Union / OECD (2023), Financial Competence Framework for Children and Youth in the European Union, OECD Publishing. Council of Europe, Reference Framework of Competences for Democratic Culture (RFCDC).
-1024x512.jpg&w=1200&q=75)
Životni skript: zašto ponavljaš iste obrasce i kako ih promijeniti?
Jesi li ikad primijetio/la da u različitim vezama završavaš s istim tipom problema? Ili da na poslu uvijek ulazi u istu vrstu sukoba --- bez obzira...
