Egzistencijalna kriza jedan je oblik krize smisla, a možeš je doživjeti na bezbroj različitih načina. Vjerojatno si se barem jednom u životu zapitao/la zašto se nešto loše baš tebi dogodilo, imaš li ikoga u svom životu kome možeš vjerovati, ima li smisla posao koji radiš, ima li smisla uopće se oko ičega truditi itd. Svako takvo pitanje predstavlja jednu “mini” egzistencijalnu krizu. U ovom članku donosimo logoterapijski osvrt o tome kako u takvim krizama vidjeti priliku za osobni rast.
Egzistencijalnu krizu možemo definirati na različite načine. Ona može biti kriza identiteta (kad nisi siguran tko si ili poznaješ li sebe uopće), kriza smisla (kad ne vidiš nikakvu svrhu u svom životu) ili kriza određene životne dobi (npr. “kriza srednjih godina”). Egzistencijalna kriza može obuhvaćati neke ili sve te aspekte. Ona se zove “egzistencijalna” zato što se tiče čitavog našeg života, čitave egzistencije.
Riječ egzistencija dolazi od latinskih riječi ex i stare, a one se mogu prevesti doslovno kao “stajati prema vani” ili “stajati izvan sebe”. Kao ljudsko biće, ti si uvijek usmjeren/a na stvarnost izvan sebe: po onome što činiš, po onome što doživljavaš i po stavovima koje zauzimaš prema svemu što čini tvoj život. U tom smislu, svaka egizstencijalna kriza predstavlja preokret: umjesto prema van, potpuno se okrećeš prema sebi, svojim problemima, nedostacima, neuspjesima, pitanjima itd. – jednom riječju, okrećeš se vlastitoj patnji.
Odgovor na problem egzistencijalne krize krije se u samoj riječi egzistencija. Rekli smo da egzistirati znači živjeti “prema vani” ili biti “izvan sebe” te da egzistencijalna kriza uvijek uključuje neki oblik patnje na koju se potpuno fokusiraš. Ako je tako, onda rješenje može biti jedino u tome da ponovno obrneš taj proces i okreneš se u ispravnom smjeru – prema vani.
Prema logoterapiji, važno je uvijek biti usmjeren na nešto ili nekoga izvan sebe. U knjizi Čovjekovo traganje za smislom, Viktor Frankl prepričava kako su se zatvorenici u logoru mogli podijeliti na dvije skupine: one koji su bili u stanju barem povremeno “zaboravljati” na svoju situaciju i fokusirati se na nešto drugo osim sebe i svoje patnje, i one koji to nisu mogli. Tko se nalazio u drugoj skupini ljudi, kad-tad je morao izgubiti volju za životom i nadu u promjenu. Budući da se nisu mogli “odvojiti” od svoje patnje, nisu mogli svoju situaciju doživjeti kao priliku. Nisu mogli tražiti što mogu učiniti za druge kojima je teže nego njima, nisu mogli razmišljati o nekome tko ih čeka vani ili pak o nekom zadatku ili događaju koji ih potencijalno čeka u budućnosti.
Čovjekovu sposobnost “odvajanja” od vlastite patnje i trenutne situacije logoterapija naziva sebedistanciranjem, a ona je ključna za prevladavanje svake egzistencijalne krize. No nije dovoljno da samo ne razmišljaš o svojim problemima. Zapravo ne možeš na silu prestati razmišljati o nečemu, pogotovo ako je to nešto što te silno muči. Ono što trebaš jest zamjenski predmet pozornosti – nešto drugo na što možeš usmjeriti pozornost i energiju a što nije tvoja “kriza”. To može biti neki zadatak ili druga osoba kojoj možeš pokloniti svoju pozornost, vrijeme i trud.
Distanciranje od sebe i premještanje fokusa na nešto drugo izvan sebe pomaže ti na barem dva načina:
Svaka egzistencijalna kriza može biti prilika za osobni rast. I ne samo za nas, nego i za druge. Jer ako smo mi dobro, onda i drugi od toga mogu imati koristi. A ponekad je jedini način da nama bude bolje taj da najprije zaboravimo na sebe i gledamo što možemo učiniti za druge.
Ako opet doživiš egzistencijalnu krizu, prisjeti se ove četiri stvari:
______________________________________________________________________________________
Želiš naučiti više o smislu života i kako primijeniti logoterapijske ideje i metode u svakodnevici? Na pravom si mjestu!
Prijavi se na edukaciju Logoterapija: traganje za smislom i otkrij logoterapijske tehnike, testove i vježbe koji ti mogu pomoći da osiguraš svoju dozu smisla u privatnom i poslovnom životu.
Za sva pitanja javi nam se na kontakt.
Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.
Adresa: Vodnikova 5, 10000 Zagreb
OIB: 99870145004